Institut
Vožnja
Akcije situacija vožnje
Startanje
Uključivanje motora. Ubacivanje brzine mjenjača. Davanje gasa pedalom.
Ubrzanje
Dodavanje gasa pedalom i mjenjanje brzina mjenjača naprijed.
Kočenje
Pritiskanje pedale kočnice i zaustavljanje vozila.
Podupravljanje
Podupravljanje je proklizavanje ili gubitak prianjanja prednjih točkova, pa je vozilu potreban širi luk da savlada krivinu. Zbog ubrzanja, kočenja unutar krivine, prebrzog ulazak u krivinu, lošijih uslova prianjanja (mokar, zaleđen ili klizav kolovoz). Javlja se osjećaj da je upravljač „lakši“. Tad vjerovatno slijedi škripanje prednjih pneumatika i vozilo “hvata” putanju prema vanjskoj (suprotnoj) strani krivine. Postoji velika opasnost izlijetanja sa ceste.
Prva najbolja stvar nakon osjeta podupravljanje jeste skroz pustiti gas i time zaustaviti prenos sile na točkove upotrebom spojke, pa ubaciti u neutralnu brzinu. Vozila sa automatik mjenjačem će automatski odvojiti vučnu silu, ako naglo maknete nogu sa gasa. U isto vrijeme lagano popustite okret upravljača. Prebacivanjem težine na prednje točkove i pojačanjem prianjanja vozilo će bolje hvatati podlogu. Ovo će vam skoro sigurno vratiti kontrolu nad vozilom.
Preupravljanje
Preupravljanje je kada zadnji kraj vozila nije pod kontrolom, karakteristično je za vozila sa pogonom na zadnjim točkovima. Zbog jačeg gasa ili iznenadnog kočenja u krivini zadnji kraj zanosi se i počne skretati u stranu, odjednom postane “lakši”. Rezultirati okretanjem vozila prema unutarnjem rubu krivine. Događa se pri većim brzinama kad se vozilom upravlja na samim granicama sposobnosti prianjanja vozila ili u nepovoljnim uslovima na kolovozu (snijeg, led, ulje…).
Tad pogled držite duž puta i gledajte tamo gdje želite da vozilo ide, ne kud je samo pošlo. Tako ćete najbolje osjetiti koliko treba volan okrenuti u kontru da točkovi ostanu u pravcu puta u zanošenju suprotno od krivine. Zadnji dio vozila postane nestabilan pa za povratak kontrole nad vozilom mora se primijeniti tehnika suprotnog okreta upravljača u smjeru zanošenja (counter streering). Neiskusne vozače može nezgodno iznenaditi, iskusni kontrolisano preupravljanje pretvaraju u atraktivni drift.
I kod podupravljanja i kod preupravljanja vozilom postoje aktivni i pasivni uzroci. Aktivni uzroci su rezultat upravljanja vozilom, a pasivni su rezultat svojstava i konfiguracije vozila.
Aktivni uzroci:
- Prebrzi ulazak u krivini
- Ubrzanje i kočenje u krivini
- Nagli pokreti upravljačem
- Promjena težišta vozila
Pasivni uzroci:
- Vrsta i pritisak pneumatika
- Raspodjela mase vozila (neravnoteža)
- Postavke ovjesa
- Postavke vozila
– Pokrenite motor tek nakon što ste vezali sigurnosni pojas, namjestili sjedište i vanjske retrovizore. Ne zagrijavajte motor u mirovanju. Imajte na umu da i klima uređaj troši energiju.
– Dodatne potrošače koristiti po potrebi. Komfor vožnje je važan i potrebno ga je koristiti u određenoj mjeri. Klima uređaj ima svoje maksimalne / granične performanse. Što se odražava na potrošnju goriva. Najbrži način da rashladite kabinu, prije samog polaska provjetrite vozilo, vožnju započnite otvorenih prozora, a klimu uključite tek nakon ih zatvorite.
– Brzo prebacujte u sljedeći stepen prenosa. Na brzini od 50 km/h motor vozila srednje klase u drugom stepenu troši dvostruko više goriva nego u četvrtom, tj. tri puta više nego u petom stepenu. Savremeni motori mogu raditi i na niskom broju obrtaja, čak ispod 1.500 u minuti.
– U gradu pri brzini 30 km/h vozite u trećem stepenu prenosa. Pri 40 km/h u četvrtom, a pri 50 km/h u petom. Korišteni stepen prenosa mjenjača ne iscrpljujte, već promjenu vršite još pri 2.000 obrtaja.
– Ravnomjeran stil vožnje znatno smanjuje potrošnju goriva. Naglo ubrzanje i često kočenje povećavaju potrošnju. Predvidivo i ujednačeno voziti sa saobraćajnim tokom. Uvijek držite sigurno rastojanje. Tako ste u mogućnosti izjednačiti kratkoročne oscilacije u brzini kretanja po principu „skini nogu s gasa“, umjesto vožnje „ubrzaj i koči“.
– Opušteno i umjereno voziti. Što više vozite konstantnom i umjerenom brzinom. Ovim načinom vožnje stižete jednako brzo do cilja kao i vozač koji permanentno ubrzava i koči.
– Krovni nosač montiran tokom cijele godine može povećati čak i kod male kilometraže godišnje troškove za gorivo i do 500 KM. – Nosač za bicikl ili krovna kutija za prtljag povećavaju potrošnju goriva i do 40%. Izbjegavajte povećan otpor vazduha. Krovni boks ili krovni nosač demontirajte i odložite ako ne transportujete. Već pri brzini od 100 km/h putničko vozilo srednje klase koje na krovu transportuje 3 bicikla troši i do 2 l više.
– Redovno održavanje vozila osigurava efikasniju potrošnju goriva.
– Pritisak u gumama mora biti optimalan. Nizak povećava otpor kotrljanja, potrošnju goriva i neravnomjerno trošenje guma.
– Dva bara veći pritisak u gumama u odnosu na propisan, smanjuje otpor kotrljanja bez smanjenja voznih svojstava guma i uticaja na vožnju uopšte.
– Koristite se onom vrijednosti pritiska u gumama koju preporučuju za potpuno natovareno vozilo. Time se smanjuje otpor kotrljanja i potrošnja goriva.
– Ukoliko vozite na niskim obrtajima, upotrebljavate manje snage agregata, koristite manji rad, pa je logično i potrošnja manja, ali su performanse slabe.
– Izbjegavati kratke vožnje. Hladan motor troši znatno više goriva nego zagrijan, što je još izraženije zimskim uslovima.
– Koristiti „lako-tekuća“ motorna ulja. To su potpuno sintetička motorna ulja sa niskom viskozitetom. Jesu nešto skuplja, ali snižavaju potrošnju i do 5 %.
– Izbjegavati suvišan teret. 100 kg dodatnog tereta povećava potrošnju za oko 0,3 l na 100 km vožnje.
– Pustiti vozilo i da se kotrlja. Npr. kada se približavate semaforu na kojem svijetli crveno svijetlo, skinite nogu s papučice gasa i pri uključenom stepenu prenosa nek se vozilo dokotrlja. Tada se potisak motora obustavlja, dovod goriva prekida te je potrošnja ravna nuli.
Vozač uvijek snosi odgovornost za svoje saputnike i funkcionalnost vozila. Bezbjednosti radi trebalte obratiti pažnju na sljedeće:
– Provjerite dokumente potrebne za učestvovanje u saobraćaju.
– Provjerite pritisak zraka u gumama.
– Provjerite da sve staklene površine na vozilu omogućavaju vidljivost i preglednost.
– Provjerite pokazivače smjera i svjetla da bezprijekorno funkcionišu.
– Osigurajte utovareni prtljag.
– Provjerite da ikakvi predmeti ne mogu doći do pedala i nogu vozača.
– Podesite vanjske i unutrašnje retrovizore, sjedište i oslonac za glavu prema vašoj tjelesnoj visini.
– Podesiti oslonce za glavu na sjedištima saputnika.
– Podesiti sigurnosne pojaseve i koristiti ih.
– Djecu u vozilu zaštititi odgovarajućim dječijim sjedištima i ispravno postavljenim sigurnosnim pojasem.
– Za djecu ispod 6 godina starosti vožnja u automobilu je jedan od najopasnijih načina učešća u saobraćaju. Volkswagen Originalna dječija sjedišta „Bobsy“ predstavljaju važan element bezbjednosti u vozilu. Modeli dječijih sjedišta, usklađenih prema starosti djeteta, prije uvođenja u praksu prolaze bezbjedonosne i kvalitativne provjere. Pojave li se novi zahtjevi, sjedišta se odmah prilagođavaju istim.
Da biste putovali bezbjednije, sigurnije i komfornije treba dati vremena planiranju pakovanja:
– Teže predmete prtljaga po pravilu treba položiti u donje dijelove gepeka.
– Sve predmete prtljaga utovarite tako da se tokom vožnje ne mogu pomjerati.
– Imajući na umu da se i najmanji predmeti pri naglom kočenju mogu pretvoriti u projektile, treba koristiti dodatne sigurnosne elemente poput zaštitne mreže.
– Ukupna odobrena nosivost vozila se ne smije prekoračiti. Pogledajte u dokumentima vozila: ukupna masa – masa praznog vozila = dozvoljena masa tereta u kg. Težna vozača od 75 kg je u masi praznog vozila već uračunata.
– Obratiti pažnju na maksimalnu dozvoljenu nosivost vozila i pritisak zraka u gumama podesiti opterećenju.
– Ako se usljed utovara zadnji dio vozila spusti, podesite ugao prednjih svjetala.
– Težište vozila ne pomjerati mnogo prema gore.
– Prekomjerna količina prtljaga košta novca povećavajući potrošnju goriva i ekološki je nepovoljno.
– Pretovaranje vozila dovodi do promjene voznih karakteristika, smanjenje efikasnosti modernih sistema podrške u vožnji kao što je ESP čime se rizik od saobraćajnog udesa povećava. Pogotovo ako je težište vozila usljed prekomjerog opterećenja pomjereno (npr. tovar na krovu).
– Ponesite sa sobom samo ono što Vam zaista i treba.
– Utovarite sve bez potrebe za dodatnim tovarnim površinama. Ili koristite aerodinamičnu krovnu kutiju.
– Bicikla transportovati rađe na nosaču za kuku nego krovnom nosaču.
– Upotrebaljavajte sigurnosni pojas. Značajno umanjuje moućnost povreda u saobraćajom udesu.
– Ne telefonirajte tokom vožnji. Značajno povećava mogućnost saobraćajnog udesa.
– Pazite na propisana ograničenja vožnje i posebne propise koji važe na određenoj dionici. Time povećavate pozornost i smanjujete mogućnost neočekivane situacije na putu.
– Sigurnosno rastojanje u odnosu na vozilo ispred Vas treba minimalno iznositi ½ vrijednosti brzine kojom trenutno vozite. Pri 80 km/h, 40 m. Pri 120 km/h, 60 m.
– Radi lakšeg računanja, bijeli stubići duž ivice ceste postavljeni su na svakih 50 m.
– Osnovno je pravilo držati rastojanje od najmanje 2 sekunde naspram vozila koje se kreće ispred Vas, bez obzira na brzinu kretanja.
Opuštanje uz čašicu uzima skup danak u saobraćaju. Vozači uhvaćeni da upravljaju vozilom u saobraćaju je samo vrh ledenog brijega. Mnogi nisu zaustavljeni i isključeni iz saobraćaja, čime predstavljaju realnu opasnost.
Svaka, pa i najmanja količina alkohola u vidu jedne čašice žestokog pića, utiče na vozačke sposobnosti. Istraživanja pokazuju da već 0.2 promila alkohola ima nepovoljan uticaj na vožnju i ponašanje vozača. Najprije stradaju oči, jer već mala količina alkohola dovodi do smanjenja oštrine vida i do suženja vidnog polja. Veće količine pića onemogućavaju slivanje likova na mrežnjači (duplo viđenje), pa pijanac nije u stanju da razlikuje stvarni objekat od uobraženog.
U većini evropskih zemalja dozvoljena količina alkohola u krvi vozača je 0,5 ‰ (promila), a kreće se od 0,2 do 0,8 ‰. U nekima je obaveznih 0 ‰ (promila).
– Od 0,2 ‰ – slabi koncentracija i vid.
– Od 0,3 ‰ – slabi sposobnost upravljanja vozilom.
– Od 0,5 ‰ – vidljivo smanjena sposobnost upravljanja vozilom.
– 0,5 do 1,0 ‰ – slabi sluh i javlja se dezinhibicija i razgovorljivost.
– 1,0 do 1,5 ‰ – izražena dezinhibicija, nerazumljiva komunikacija, osjećaj vrtoglavice i povraćanja, uopšte umanjenje motoričke sposobnosti, slab sluh.
– 1,5 do 2,0 ‰ – nesposobnost ocjenjivanja rastojanja, tvrdoglavost.
– 2,0 do 3,0 ‰ – pometnja svijesti i povraćanje s mogućim aspiratornim posljedicama.
– 3,0 do 3,5 ‰ – izražena dezorjentacija i zbunjenost, pojava rupa u pamćenju, pjenjenje.
– 3,5 do 5,0 ‰ – smrtonosno trovanje alkoholom.
2 čašice žestokog pića (0,5 ‰ alkohola) čak 5 puta usporavaju koordinaciju pokreta vozača.
Samo nakon 2 čašice smanjuje se sposobnost koncentracije i odgovornost, a raste lažna hrabrost, samopuzdanje i želja za isticanjem.
60 m pređe vozilo, pri brzini 60 km/h, prije nego što pijani vozač uoči opasnost i pritisne kočnicu. Trijeznom treba samo 8 metara da reaguje.
15 % slabiju procjenu brzinu vozila ima pijani vozač u poređenju sa trijeznim.
Rezultati ispitivanja sprovedenog u Medicinsko-psihološkim institutu iz Esena u Njemačkoj, pokazali su da 0,5 ‰ udvostručuje, 0,6 ‰ utrostručuje, a 0,8 ‰ učetvorostručuje rizik od saobraćajne nezgode.