Na prvi pogled bi se reklo da je guma dio kola koji se već decenijama nije znatni mijenjao. Međutim, mada su  dalje crni i okrugli, pneumatici se, kao i sam automobil, neprekidno usavršavaju.
Jedna od glavnih zanimanja proizvođača pneumatika su gume koje smanjuju potrošnju goriva, čime doprinose i manjem zagađenju vazduha. Što pomaže i proizvođačima automobila, jer čak i bez ikakvih izmjena na motoru, izborom odgovarajućih pneumatika potrošnja može da se smanji za nekoliko odsto. Istovremeno se smanjuje i količina izduvnih plinova, pa se lakše zadovoljavaju sve stroži ekološki zahtjevi. Radi toga se pneumatik pravi tako da ima što manji otpor kotrljanja ili, jednostavno rečeno, da se što lakše kotrlja. Pri tome je veoma bitno da se smanjenjem otpora kotrljanja ne pogorša niti jedna bitna osobina pneumatika, kao što su trajnost i prijanjanje. Dakle, štedljive gume nisu samo stvar budućnosti, nego i sadašnjosti.
Pri kretanju automobila, oko jedne petine utrošenoga goriva se troši za stvaranje energije kojom se savladava otpor kotrljanja pneumatika. Naime, i gazeća površina i ostali dijelovi gume se tokom kotrljanja ugibaju i savijaju, a to savijanje troši energiju. Guma se tokom vožnje zagrijava, a ta toplota upravo nastaje zbog neprekidnoga savijanja gume, i predstavlja nepotrebno utrošenu energiju. Zato se proizvođaći trude da izborom materijala i građom pneumatika što više smanje otpor kotrljanja.
Pneumatici moraju biti dimenzija deklarisanih od strane proizvođača, zavisno od najveće konstruktivne brzine kretanja vozila i najveće dozvoljene mase vozila, te moraju biti homologovani prema jednoobraznim tehničim uslovima.
Dubina šare po gaznoj površini mora biti viša od fabrički dozvoljene dubine označene TWI oznakama, tj. ako iste postoje, najmanja dozvoljena dubina je 1,6 mm za mopede, motocikle, tricikle, četvorocikle i putnička vozila sa najviše 8 sjedišta (ne računajući sjedište vozača). Za ostala vozila dubina šare ne smiju biti ispod 2 mm.
Na motornim vozilima se mogu, osim na upravljajućim točkovima, koriste se obnovljeni (protektirani) pneumatici. Koji na bočnoj strani moraju imatin oznaku “RETREAD” i četvorocifrenu oznaku sedmice i godine kada je izvršeno obnavljanje.
Naplaci od metala, pune gume, plastike ili sličnog materijala moraju biti ravni. Dijelovi kojima su naplaci pričvršćeni moraju imati ravnu glavu i ne smiju biti van ravni naplatka.

Ako se vozilo kreće nekontrolisano lijevo desno, krajnje je vrijeme da prekontrolišete geometriju Vašeg vozila.

Zimske gume kao sigurnost

Samo zimske gume na niskim temperaturama pružaju najvišu sigurnost. Već na temperaturama ispod +7C daju bolje vozne osobenosti od ljetnih guma, što se postiže posebnim smjesama s visokom fleksibilnošću na hladnoći, koje se za razliku od smjesa za ljetne gume na niskim temperaturama ne stvrdnjavaju, nego ostaju elastične s dobrim svojstvima prijanjanja. Na niskim temperaturama zimske gume i na mokroj cesti imaju bolja svojstva kočenja od ljetnih, uz preduslov da profil nije manji od zakonski propisane dubine od najmanje 4 mm. Ako je cesta pokrivena snijegom nadmoć zimskih pneumatika je još očitija. Put kočenja se skraćuje i do 8%, prijanjanje na cestu je znatno bolje, a samim tim i kontrola vožnje. Stoga radi vlastite sigurnosti treba preći na zimske gume već s prvim hladnijim danima.

Vijek trajanja gume

Evropske države su 2008. provele studiju u kojoj navode da guma može biti stara do 6 godina, a njihovo  udruženje distributera guma NTDA govori o vijeku trajanja 5 godina od dana proizvodnje. Najbitnije je pravilno skladištenje guma, na suvom i izolovanom mjestu.

Šire nije uvijek bolje
Široki pneumatici uljepšavaju optiku i dinamičke osobenosti vozila. Ali nisu u svakoj disciplini i bolji. No, jedno je sigurno. Širi pneumatik na asfaltu donosi prednosti pri kočenju, a niži profil pnematika doprinosi i direktnijem i preciznijem upravljanju. Ali, s druge strane, kompromis je nephodan kada je riječ o udobnosti. Na lošem drumu pneumatik nižega profila je neudobniji. A njegova još veća slaba tačka dolazi do izražaja kod proklizavanja usljed vlažnoga kolovoza (akvaplaninga). Akvaplaning je širokih guma najslabija tačka, pogotovo u krivinama. Jer ne mogu dovoljno brzo da da izbace vodu iz svojih šara. Što je pneumatik širi, to je veća opasnost od proklizavanja. Ispod gazeće površine stvara se vodeni „klin“ koji dovodi do proklizavanja pneumatika.
Niži otpor kotrljanju pomaže da se uštedi gorivo. U ovoj discilini široki pneumatici nisu u osnovi lošiji od standardnih. Nedostatak može biti povećan otpor vazduha pri većim brzinama radi šire gazeće površine.
Ko voli sportski da vozi prednost daje širokim pneumaticima. Precizno i direktno upravljanje, veće brzine u krivinama i bolji osjećaj na upravljaču, povećavaju zadovoljstvo vožnje.
Širi pneumatici ne moraju biti i bučniji.
Kočenje sa širim gumama daje bolji učinak radi šire površine u dodiru sa podlogom.
U osnovi, šire gume su u prednosti na suvoj podlozi.
Ko se odluči na umjerenije dimenzije, koje propisuje proizvođač, igra na sigurno i provjereno.

Za i protiv širine

• Zadovoljstvo u vožnji je veće, raste i agilnost i preciznost upravljanja.
• Povećava se bezbjednost. Više gume na kolovozu, znači manji zaustavni put pri kočenju.
• Poboljšava se izgled vozila.

Sport ili komfor, odlučite se ! 🙂